Civilno društvo i nevladin sektor

Urednik: Branka Petsrovic
Izdavac: Magna Agenda, Beograd, 2001.
Format : 15.5 x 23.5cm
Broj strana: 214

Ovaj zbornik sastavljen je za potrebe projekta "Podizanje kapaciteta institucija lokalne zajednice", u cilju približavanja građanima ideje civilnog društva, kao i principa i prakse rada nevladinih organizacija. Civilno društvo i nevladine organizacije su pojmovi koji su u poslednjih desetak godina ušli u svakodnevnu upotrebu, ali se još uvek tumace na razlicite nacine.Pojam civilnog društva imao je kljucnu ulogu u kritici i rušenju sistema realnog socijalizma. Ovaj pojam oznacavao je alternativu tada postojecem autoritarnom, realsocijalistickom društvu.Jedan od razloga zbog kojih je došlo do urušavanja, implozije, takve države i socijalistickog poretka je upravo taj što ovi poreci nisu vodili dovoljno racuna o svojoj društvenoj osnovi i o cinjenici da bilo koji režim da bi opstao, mora da se oslanja i na nepoliticke stubove poretka, to jest na nevladine- društvene institucije. Civilno društvo, koje se još naziva i građanskim društvom, pa i širim pojmom otvoreno društvo, jeste društvo građana. Ono se razlikuje od pojma društva u širem smislu, oznacavajuci građane koji deluju u javnoj sferi. Društveno delovanje koje stvara civilno društvo je samo ono delovanje koje je usmereno na javnu stvar, interes koji se tice celine zajednice. Tekstovi dati u ovom zborniku razjašnjavaju pojam civilnog društva kroz pojmovno razjašnjenje njegovih osnovnih elemenata: građanin, ljudska prava, pravna država i vladavina prava, legitimitet, građanska neposlušnost, pluralizam, autonomne građanske organizacije, tolerancija i dr.Civilno društvo je prostor delovanja građana i alternativnih grupa i organizacija (interesnih grupa, nevladinih organizacija, novih društvenih pokreta) preko kojih građani vrše pritisak na državne ustanove kako bi se izborili za što više slobode i autonomije.Radovi dati u ovom zborniku predstavljaju svojevrstan vodič kroz sam pojam nevladinih organizacija i treceg sektora, proces nastanka i razvoja, nacin njihovog organizovanja i delovanja, pravni okvir u kome deluju, mehanizme finansiranja, klasifikaciju, karakteristike i znacaj treceg sektora u Srbiji.Termin "nevladine organizacije", prvi put je u Srbiji upotrebljen 1874. godine, u casopisu "Glas Javnosti". Neprofitni sektor u Srbiji od tog vremena prolazi kroz nekoliko faza, od grupa i udruženja nastalih pod pokroviteljstvom Srpske pravoslavne crkve i kraljevske porodice, preko udruženja gradana kontrolisanih od strane države u socijalistickom periodu (tzv. "vladinih" nevladinih organizacija) do savremenih nevladinih organizacija sa najrazlicitijim ciljevima. Iskustva treceg sektora u drugim državama u tranziciji, data u ovoj knjizi, dragocen su putokaz za dalji razvoj ovog sektora u Srbiji. Zbornik sadrži i Glosar treceg sektora, u kojima su data objašnjenja najvažnijih principa i nacela rada nevladinih organizacija, kao i spisak nekoliko stotina važnih internet adresa na kojima se mogu pronaci sve najvažnije informacije o radu i razvoju nevladinog sektora u svetu.
Autori tekstova
Žarko Paunovic, politikolog, direktor Centra za razvoj neprofitnog sektora, Beograd
Uredništvo SEAL-Social Economy and Law, Europian Foundation Centre, Brisel
Prof. dr Vukašin Pavlovic, Fakultet politickih nauka, Beograd
Slobodan Reljic, novinar NIN-a, Beograd
Diana Perez-Buck, Volonterski program Ujedinjenih nacija, Brisel
Mr Miroslav Brkic, Fakultet politickih nauka, Beograd
Dr Marija Kolin, Institut društvenih nauka, Beograd
Mr Sanja Nikolin, Katolicka služba pomoci, Beograd
Dr Refik Šecibovic, Ekonomski fakultet, Beograd
Nataša Vuckovic, Fond centar za demokratiju, Beograd
Prof. dr Miroslav Ružica, Svetska banka, Vašington
Magda Krzyzanowska-Mierzewska, Evropski sud za ljudska prava, Strazbur
Živka Vasilevska, Centar za razvoj neprofitnog sektora, Beograd
Marija Raos, NIT- Udruga za jacanje kapaciteta treceg sektora i medjusektorsku suradnju, Zagreb